Mercredi 3 octobre 2007 3 03 /10 /2007 08:14
Ia au i te mau faatiàraa a to tahito, mai te mea ra, e piti taata i tere na Tataa :
o Pai e o Tafa'i na aito tuiroo i tere atu i roto i te , e  o tei ho'i faahou mai i te Ao nei.
Teie te faati'araa a TE ARAPÖ na roto ia ratio Tahiti i te monire 19/11/1962

Te parau nö Hina'ehu'ehu:

Ia maoro a'era, reva atu ra o Täfa'i i te tire nä te mau taha fenua i Hititautauini'a ë tae'a roa atu i te motu ra o Mörane, nä reira ato'a i te mau pae fenua i raro: o Rimatara, o Rurutu,
o Ra'ivavae, o Tupu'ai, o Oparo ë, ho'i mai nei i Tahiti nei.

Roohia mai e Täfa'i , nö pohe noa atu ra o Hina'ehu'ehu täna vahine. Të mähanahana noa ra ä te tino tei faatäravahia i ni'a i te paepae ö töna iho marae i Farero'i, tei hätuahia e te mau tahu'a e te fëtii tä'ato'a. Teie te reo ö Täfa'i e:

Te tapaparaa varua:

"Auë ta'u vahine ë, ua pohe ! E nä fea atu ra vau i teie nei. Aita vau i mätau i te fenua Hitimahana, e mea tauä'ave roa ia'ü ia haere i ô !
Auë ia'u vahine iti ë !"


I te tahu'a rahi, parau ato'a atura oia e:
-Na fea atu ra? E'ita änei tä'u vahine e ora faahou mai?

Te pahono ra te tahu'a e:
-Oia ! e ora faahou mai tä oe vahine. E faaitoito oe i te tapapa e faaho'i mai i tona varua. A haapeepee, no reva noa atura. Te ori hânoa ra ä tö na värua na ô nei. Haapeepee, ua fätata roa oia i te tae i Fanätea, i ni'a i nä ofa'i tuiroo.

I te otu'e i Tataa

Aita o Täfa'i i haamaoro : te hoe, te vaa i raro i te tai, e ua hoe atu i te otu'e i Tataa i Fanatea.
Ia tae i reira, të noho ra te tahu'a hi'ohi'o varua. Ui atura o Täfa'i iä na e:
-"Ahiri e te tahu'a , aita änei oe i ite a'e nei i te värua ö tä'u vahine o Hinaehuehu i te rereraa a'e nei?
-Oia!
-Tei ni'a i tei hea ôfa'i töna tauraa?
-Tei ni'a i te ôfa'i ora. Täpapa haapeepee, ia röaa iä oe, a faaho'i, e ora tä oe vahine.
-Ua reva a'e na?
-Nö reva noa atu ra!"


Tei raro te vaa i te tai e të hoe ra o Täfa'i i Aimeho.
Ia tae i reira, tei ni'a atu ra oia i Mou'a Tapu i te a'eraa. No hemo noa atu ra e të faaroo noa hia ra ä te uuru pererau ö täua värua ra, të rere atu ra i Tapua'emanu ë, mai reira e rere roa atu ai i Rauhotu no'ano'a e vai ra i Temehani i Ra'iätea ra.

I Rauhotu no'ano'a

Te rere atu ra te värua i Tapua'emanu, oia o Mai'ao, të täpü poto atu ra o Täfa'i i te hoeraa i Ra'iätea, ia nä mua oia i te tapae. Ia tae oia i te reira, ua vaiho i te vaa e ua haapeepee oia i te pa'iuma i ni'a i te mou'ä ë tae'a roa atu ra i te ara aa (oia te maaraa 'e'a). Te vai ra i reira e piti nä ôfa'i tei parauhia ë: te ôfa'i ora e te ôfa'i pohe. Tei reira ato'a o Tüteahoroa, te tahu'a tia'i i taua nä ôfa'i ra.

Ua ani atu o Täfa'i iä na ë:
-"E te tahu'a ë, aita änei oe i ite i te värua ö tä'u vahine i te rereraa a'e nei ?
Pähono mai nei te tahu'a ë:
-"Aita ä i rere iho ra , ta oe ia e täpapa mai nei ?
-E !
-E täpuni oe, e haamaha i tö oe rohirohi. A faaineine noa rä i tä oe tähei. Eiaha ia ora, te vähi höpe'a teie e reva roa atu ai i Rauhotu-no'ano'a!"

Te haruraa värua

Ua mäha maita'i te rohirohi ö Täfa'i i faaroo ai räua e te tahu'a i te vïvï e te vävä ö te rereraa atu taua värua ra. Parau atu ra te tahu'a iä Tâfa'i ë:
-"Te faaroo ra oe, a täpuni maita'i i piha'i iho i te ôfa'i na. Të nä reira mai ra te rereraa. A faaineine maita'i i tä oe tähei. Ia tau mai i ni'a i te ôfa'i i reira oe e tähei ai."

Të ite mai ra o Täfa'i i te varua ö täna vahine i te rereraa atu : të mäve noa ra terä ra mau io rouru ehu ë, tau iho ra i ni'a i te ôfa'i ora. Tei ni'a te mata i te rua ô Rohutu-no'ano'a ê ,
e mea huri mai te tua i ni'a iä Täfa'i tei ore i haamaoro, haapeepee iho ra i täna tähei nö te tähei mai te varua ö tei here hia e ana ra. E, mau mai ra te värua i roto i te tähei, are'a te rouru , ua viri'ö roa ia i roto i te apu rima ö Täfa'i, tä te tahu'a o Tüteahoroa i parau atu ë:
-"A rave i te värua ô tö vahine ë, a h
öho'i i te fenua !"

Te faaho'iraa o Tâfa'i i te värua ô töna vahine

Höho'i mai nei o Täfa'i e te värua ô täna vahine  i Uporu oia i Haapape, tuu atu ra o Täfa'i i te värua o täna vahine i roto i te rima o te Tahu'a ë , näna e faaho'i i roto i te tino, nä roto i te maiüü rima e te maiüü âvae. I reira iho ra, ora faahou mai ra o Hinaehuehu, ë ora atu ra räua o Tafa'i i te ho'e oraraa maita'i e te 'oa'oa. Ia tö te vahine , fänau mai ra e tamäroa tä räua i topa hia te i'oa ô Vähi'ëroa.
.......

Ia tae i töna mate roa raa, ua reva te värua ö Täfa'i nä roto i te anuanua e ua riro oia ei atua.Eita te mä'ohi e haamo'e iä Täfa'iuriuri te tumu ö
Haavai. Ua faatumu rä töna i'oa e töna âai i ni'a i te ho'e aihere ô te fenua, oia ho'i te maiuutäfa'i, tei rave hia e taua toa ra ei hei nö na.

Par rohutu - Publié dans : reo ma'ohi - Ecrire un commentaire
Recommander
Retour à l'accueil

<!-- // Begin Current Moon Phase HTML (c) CalculatorCat.com // --><div style="width:179px"><div style="padding:2px;background-color:#000000;border: 1px solid #00CCFF"><div style="padding:12.5px;padding-bottom:3.7px;padding-top:9.4px;border: 1px solid #0099FF" align="center"><div style="padding-bottom:4.7px;color:#3399FF;font-family:arial,helvetica,sans-serif;font-size:8.8px;letter-spacing:.3em;">CURRENT MOON</div><script language="JavaScript" type="text/javascript">var ccm_cfg = { pth:'http://www.moonmodule.com/cs/', fn:'ccm_h1.swf', lg:'en', hs:1, tc:'3399FF', bg:'000000', mc:'', fw:146, fh:62.6, js:0, msp:0 }</script><script language="JavaScript" type="text/javascript" src="http://www.moonmodule.com/cs/ccm_fl.js"></script><div style="padding-top:3.7px" align="center"><a href="http://www.calculatorcat.com/moon_phases/moon_phases.phtml" target="cc_moon_ph" style="font-size:10px;font-family:arial,verdana,sans-serif;color:#888888;text-decoration:underline;border:none;"><span style="color:#888888">moon phases</span></a></div></div></div></div><!-- // end moon phase HTML // -->
 
Créer un blog gratuit sur OverBlog - Contact - C.G.U. - Signaler un abus